Zadar 2034. godine

Kako smo već izvijestili, počela je obnova željezničke pruge Knin – Zadar. No, nije to jedini infrastrukturni projekt koji u bližoj budućnosti čeka Grad Zadar. Između ostalog, najavljeni su tramvaj, novi željeznički kolodvor i cijeli novi kvart u Gaženici. 

Nakon obnove pruge bit će premještena zgrada postojećeg kolodvora iz središta grada u luku Gaženica, čime se širom otvaraju vrata realizacije velebnog projekta. Kako izvješćuje Zadarski list, projekt “Zadar 2” u Gaženici osmišljen je kao novi gradski centar s vrtićem, školom, crkvom, šetnicom, parkom i stambenim sadržajima. Planirano prometno i pješačko povezivanje s Poluotokom rasteretit će povijesnu jezgru grada, dok će se povećati broj vezova za brodice i očuvati zelenilo. Projekt predstavlja modernu urbanu viziju koja kombinira funkcionalnost za lokalno stanovništvo i prostor za gospodarski razvoj. Obnovom pruge Zadar-Knin te izmještanjem kolodvora, kao i realizacijom ovog projekta, luka Gaženica postaje središte svih prometnih čvorova, pomorskog, cestovnog, željezničkog, s direktnom poveznicom na Zračnu luku Zemunik. Bio bi to najvidljiviji zadarski projekt od neovisnosti, nešto ne samo jedinstveno u Hrvatskoj, nego i mnogo šire. 

Uz sve to, najavljen je i tramvaj: Josip Bilaver, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, zadužen za EU fondove rekao je za Zadarski.hr da nije riječ “o metrou, kako su neki krivo shvatili, nego o tzv. lakoj željeznici koja bi iz Gaženice putnike prevozila do Zadra i prometovala postojećom trasom do gradskog Kolodvora, a od tamo bi, ako bude interesa, mogla nastaviti Tuđmanovom ulicom sve do zapadnog izlaza iz grada, ili po Relji do Poluotoka, u formi gradskog tramvaja. Govorimo o javnom prijevozu na električni pogon, primjerice električnim vlakovima (tramvajima), koji će kretati iz Gaženice, a završavati u Žmirićima. Naravno, o planovima za razvoj javnog prometa odlučuje gradska uprava, ali i ova će im mogućnost biti na raspolaganju. Za takve namjene imamo osigurana europska sredstva jer je i Vladi i Europskoj komisiji cilj dekarbonizacija prometa”. 

Posljednji i možda najvažniji najavljeni projekt za budući razvitak i turistički razvoj Grada Zadra je proširenje zračne luke. Zračna luka Zadar ostvarila je rekord s više od 1,5 milijuna putnika do kraja rujna ove godine, potvrđujući svoj status ključnog prometnog čvorišta. Planirano proširenje uključuje modernizaciju terminala, povećanje ukrcajno-iskrcajnih kapaciteta i unaprjeđenje infrastrukture za prihvat većeg broja zrakoplova. Ove mjere omogućit će još veći rast prometa i bolje iskustvo za putnike, istovremeno podržavajući daljnji razvoj turizma u regiji. 

Što misle Zadrani o novim projektima? 

Joško je student i pozitivno doživljava nadolazeću promjenu, no uz oprez: “Uzbuđen sam zbog najavljenih projekata, no postoji strah da je sve ipak samo predizborna izmišljotina.” Podsjetimo, sljedeći lokalni izbori su već u svibnju sljedeće godine. 

Filip je konobar i skeptičniji prema najavljenim projektima: “Bojim se da najavljeni projekti, kao što je tramvaj, neće promijeniti dušu Grada Zadra. Ovo je ipak manje mjesto nego što su Zagreb ili Osijek.” 

Marta iz okolice Zadra nada se da će ovi projekti donijeti koristi ne samo gradu, već i ruralnim područjima u zaleđu: “Mislim da bi ovi projekti mogli donijeti puno dobrog i nama u zaleđu. Bolja povezanost znači više prilika za turizam i posao.” 

Zadar u budućnosti 

Kako bi onda, ako se trenutni trendovi nastave, Grad Zadar mogao izgledati za 10 godina, u pogledu turizma, klime, demografije i ekonomije? Jedino što trenutno sa sigurnošću možemo reći o 2034. godini je da će djelomična pomrčina Sunca biti vidljiva iz Zadra 20. ožujka i da će maksimalna pomrčina bit u 11:36 sati, kada će Mjesec zakloniti 14,65% Sunčeve površine. Uz to, naša reprezentacija će nas predstavljati na svjetskom nogometnom prvenstvu u Saudijskoj Arabiji, a rata u Ukrajini sigurno više neće biti, zato možda negdje drugdje. Web-stranica quantumrun.com za 2034. također predviđa prvi svemirski hotel, moždane čipove i obrazovnu ustanovu kojom u potpunosti administrira i upravlja umjetna inteligencija za poučavanje tečajeva i dodjelu diploma bez ljudskih instruktora. Naravno, ništa od ovoga, pa tako ni najavljeni projekti u Zadru nisu sigurni, no i dalje možemo probati pogoditi kako će izgledati Grad Zadar i život u njemu za deset godina. 

Klimatske promjene i turizam 

Sa boljom povezanošću, turistički razvoj grada Zadra samo će se ubrzati, a negativne posljedice za klimu samo pogoršati. Projekcije klime za Zadar ukazuju na značajne promjene u temperaturi i količini oborina u nadolazećim desetljećima. Prema podacima iz izvještaja “Klimatske promjene u Hrvatskoj” objavljenog od strane Znanstvenika za klimu, očekuje se smanjenje količine oborina i povećanje učestalosti suša, što će se najviše odraziti na poljoprivrednu proizvodnju. 

Dodatno, u izvještaju “Utjecaj klimatskih promjena na gospodarstvo na području Zadarske županije” razmatraju se specifični utjecaji klimatskih promjena na gospodarstvo Zadarske županije, uključujući promjene u poljoprivredi, turizmu i drugim sektorima. Poljoprivreda bi mogla biti ozbiljno pogođena povećanom učestalošću suša, promjenama u količini oborina i temperaturama, što bi moglo smanjiti prinos poljoprivrednih kultura. U tom kontekstu, prilagodba poljoprivrednih praksi i implementacija novih tehnologija bit će ključne za održivu proizvodnju. Također, turistički sektor mogao bi doživjeti negativne posljedice zbog povećanja temperature i suše, što bi moglo smanjiti atraktivnost određenih destinacija i povećati sezonalnost turizma, što bi dodatno opteretilo infrastrukturu i resurse. 

Ruralna područja također će osjetiti negativne učinke, jer lošiji uvjeti za poljoprivredu i turizam mogu dovesti do migracija prema urbanim sredinama, čime bi mogla biti ugrožena kvaliteta života na tim područjima. Osim toga, klimatske promjene mogu povećati broj vrućinskih valova, što bi negativno utjecalo na ljudsko zdravlje, posebno na starije osobe i osobe s kroničnim bolestima. Na kraju, podizanje razine mora predstavlja ozbiljan prijetnju obali Zadarske županije, uz mogućnost erozije obale i ugrožavanje turističkih i stambenih područja. Međutim, ovdje se radi o dugotrajnim procesima koji se neće svi manifestirati u svojoj krajnosti do 2034. 

Strategija razvoja turizma Zadarske županije 2024.-2034. još nije izrađena, ali okvirni uvjeti su već postavljeni. Kako izvješćuje Zadarski.hr, cilj nove strategije je podići kvalitetu života i rada lokalnog stanovništva te osigurati gospodarski i društveni napredak. Prema Anti Sjaušu, pročelniku Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam, ključna obilježja županije kao turističke destinacije su njena autentičnost, bogata kulturna i prirodna baština te gostoljubivi ljudi. Sjauš ističe kako turizam u županiji nije samo poduzetništvo, već način života. 

Strategija će biti usklađena s Nacionalnim planom razvoja održivog turizma i Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. godine, s naglaskom na zaštitu prirodnih resursa. Cilj je spriječiti negativne trendove poput prekomjernog opterećenja prostora i sezonalnosti, te uvesti održivi razvoj temeljen na globalnim praksama. Sjauš također ističe važnost valorizacije kulturne baštine i autohtone hrane. 

Župan Božidar Longin naglašava kako je turizam najjača gospodarska grana u županiji, ali i ističe važnost dugoročne održivosti sektora. S naglaskom na strateško planiranje, župan poziva na izbjegavanje brze zarade i usmjerenje prema otpornom i inovativnom turizmu. Župan također vidi velike mogućnosti u razvoju gastronomskog turizma, proširenju ponude u ruralnim područjima i novim ulaganjima. Istovremeno upozorava na izazove poput ‘sive zone‘ u turizmu i apartmanizacije obale, koja stvara pritisak na infrastrukturu. S zajedničkim angažmanom, vjeruje da će biti moguće ostvariti ciljeve i osigurati dugoročnu održivost turizma. Koliko su se te želje ispunile, vidjet ćemo 2034.

Demografija Zadra za deset godina 

Kako izvješćuje Zadarski list, u 2023. godini broj stranih radnika u Zadarskoj županiji porastao je za čak 141%, što će se, kao i u drugim europskim zemljama odraziti na demografiju Zadra i županije. U 2023. godini izdano je 10.077 radnih dozvola, što predstavlja povećanje od 2.958 dozvola u odnosu na prethodnu godinu, odnosno rast od 141%. Trend rasta nastavlja se i u 2024. godini Prema podacima Policijske uprave zadarske, od početka 2024. godine do 31. svibnja 2024. izdano je ukupno 5.902 radne dozvole stranim državljanima u Zadarskoj županiji. To predstavlja povećanje od 1.858 dozvola ili 146% u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Analizom višegodišnjih podataka uočava se kontinuirani rast broja izdanih radnih dozvola od 2017. godine. Te je godine izdano 543 dozvole, a broj se svake godine povećavao, osim 2020., kada je zabilježen pad na 4.417 dozvola. U 2018. izdano je 2.056 dozvola, 2019. 5.535, 2021. 5.146, 2022. 7.119, da bi 2023. broj dosegao ranije spomenutih 10.077. 

Većina stranih radnika dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije, no primjetan je i rast broja radnika iz drugih zemalja, poput Nepala, Bangladeša, Indije, Albanije i Filipina. Ovaj trend prisutan je i na nacionalnoj razini. Tijekom protekle godine u Hrvatskoj je boravilo oko 100.000 stranih radnika, a dugoročne procjene sugeriraju da bi do 2030. Hrvatska mogla imati preko 400.000 stranih radnika, što bi činilo četvrtinu ukupne radne snage. Do kraja listopada 2024. izdano je ukupno 176.904 dozvole za boravak i rad stranim radnicima, što je gotovo četiri i pol tisuće više nego u cijeloj 2023. godini. 

Ovaj porast donosi brojne ekonomske koristi, poput popunjavanja radnih mjesta u deficitarnim sektorima i poticanja gospodarskog rasta. Međutim, postoje i izazovi, uključujući potrebu za boljom integracijom stranih radnika, zaštitom njihovih radnih prava te osiguravanjem društvene stabilnosti. Neizvjesno je hoće li i u Hrvatskoj doći do getoizacije kojoj svjedočimo u zemljama poput Francuske i Švedske ili će se nove manjine uklopiti u društvo kao što je to slučaj u Češkoj. Prerano je za konkretna predviđanja, no budući da većinu integracije stranih radnika u ovom trenutku preuzimaju nevladine organizacije, a država ne računa s tim da će se strani radnici dugo zadržati, moglo bi se desiti da se strani radnici i njihovi potomci do 2034. godine ne integriraju u društvo i po Hrvatskoj počnu nicati paralelna društva, kao što je slučaj u već ranije spomenutim zapadnoeuropskim državama. Jedan od indikatora za to što nam slijedi je nedavni slučaj Uzbekistanca, koji je završio u istražnom zatvoru zbog bludnih radnji nad djevojčicama u Zadru. Dva tjedna poslije, 12. listopada je “Građanski pokret Vratimo Hrvatsku Hrvatima” organizirao prosvjed na zadarskom Narodnom trgu pod nazivom “Dignimo glas za spas”. Na trgu se okupilo stotinjak građana, a predsjednica Udruge zviždač, dr. Marija Divić pozvala je na ostavku premijera Andreja Plenkovića. Slični procesi u Francuskoj već su doveli do radikalizacije obje strane (migranti i njihovi potomci na lijevo, a Francuzi na desno). No, povećanje broja stranih radnika moglo bi obogatiti kulturnu ponudu Zadra te stvoriti sinergiju između različitih kultura i nove kulturne i obrazovne sadržaje. 

Ekonomija budućnosti 

Zadnji i možda najbitniji faktor za budući razvitak Grada Zadra i županije je ekonomija. Turizam će i dalje biti dominantna grana gospodarstva Zadarske županije, međutim, s naglaskom na održivost. Do 2034. godine, očekuje se da će turizam biti bolje usklađen s ekološkim i društvenim potrebama, uz smanjenje negativnih učinaka prekomjerne sezonalnosti i masovnog turizma. Strategija razvoja turizma koja stavlja naglasak na valorizaciju kulturne baštine, etno-gastro turizam, ruralni turizam i luksuzni turizam vjerojatno će privući turiste s višom kupovnom moći, čime će se povećati ukupna gospodarska vrijednost sektora.  

U 2034. godini očekuje se snažniji razvoj digitalne infrastrukture i pametnih tehnologija u Zadru i šire. To uključuje digitalizaciju poslovnih sektora, razvoj pametnih gradova i infrastrukture, te ubrzani razvoj IT sektora. Turizam, ugostiteljstvo, poljoprivreda i trgovina vjerojatno će sve više ovisiti o digitalnim platformama, kao i o novim tehnologijama poput umjetničke inteligencije i automatizacije, koje bi trebale poboljšati poslovne procese i kvalitetu usluga. 

Prema globalnim trendovima, očekuje se sve veći fokus na zelenu energiju, održivu poljoprivredu i ekološki prihvatljive građevinske projekte. U 2034. godini, Zadarska županija mogla bi postati lider u obnovljivim izvorima energije, posebice solarnoj i vjetroenergiji, zahvaljujući svojim povoljnim geografskim uvjetima. Uz to, sve veći naglasak na očuvanje prirodnih resursa i turističku ponudu temeljeći je na ekološkim načelima, značajno bi poboljšao kvalitetu života u regiji. 

Zaključno, Zadar i županija 2034. godine mogli bi postati snažna ekonomska regija s održivim i inovativnim turizmom, digitalnom i tehnološkom infrastrukturom, snažnim naglaskom na zaštitu okoliša i visokom kvalitetom života. Iako će izazovi poput starenja stanovništva i pritiska na prirodne resurse biti prisutni, kroz strateške investicije u infrastrukturu, obrazovanje i održivost, županija bi mogla ostvariti dugoročni ekonomski napredak i postati konkurentna na globalnom tržištu. 

Foto: HRT/HTV, Pexels