Velika Britanija, Kanada i Australija priznale Palestinu

Kako izvještava BBC, britanski premijer Keir Starmer objavio je da je Velika Britanija priznala palestinsku državu, što predstavlja značajnu promjenu u vladinoj politici.

„U svjetlu rastuće strahote na Bliskom istoku djelujemo kako bismo održali na životu mogućnost mira i rješenja u obliku dvije države. To znači siguran i zaštićen Izrael uz održivu palestinsku državu. Trenutno nemamo ni jedno ni drugo.“

Tim je riječima britanski premijer Sir Keir Starmer u nedjelju objavio da Ujedinjeno Kraljevstvo službeno priznaje državu Palestinu. Naglasio je da odluka „nije nagrada za Hamas“ jer ta organizacija „nema budućnost, niti u vladi, niti u sigurnosnim strukturama“. Najavio je dodatne sankcije protiv Hamasovih čelnika te upozorio da humanitarna katastrofa u Gazi doseže „nesnosne razmjere“.

„Smrt i razaranje užasavaju sve nas. To mora prestati,“ poručio je Starmer, dodajući da britanska vlada povećava humanitarnu pomoć i evakuira ranjivu djecu iz Gaze na liječenje u NHS.

Odluka Londona uslijedila je nakon što su istoga dana i Kanada i Australija priznale palestinsku državnost. Kanadski premijer Mark Carney rekao je da priznanje „osnažuje one koji traže miran suživot i kraj Hamasa“ te naglasio da Palestinska samouprava daje izravne obveze o reformama, izborima i demilitarizaciji.

Australski premijer Anthony Albanese, u zajedničkom obraćanju s ministricom vanjskih poslova Penny Wong, naglasio je kako se radi o „koordiniranom naporu“ da se obnovi zamah za rješenje s dvije države, a odluka je, uz Kanadu i Britaniju, dio međunarodnog pritiska koji uključuje i zahtjev za trenutnim prekidom vatre te oslobađanjem talaca iz Gaze.

Kao što je najavio u srpnju, francuski predsjednik Emmanuel Macron potvrdio je da će Francuska u ponedjeljak u New Yorku službeno priznati državu Palestinu, istaknuvši da je riječ o dijelu šireg mirovnog plana za regiju. Nakon razgovora s predsjednikom Palestinske samouprave Mahmoudom Abbasom, zahvalio mu je na suradnji u uhićenju jednog od počinitelja terorističkog napada u Rue des Rosiers te naglasio važnost reformi palestinskog vodstva. Macron je poručio da je hitnost situacije u Gazi i na okupiranim područjima dodatni razlog za djelovanje, a cilj je osigurati sigurnost i mir i za Izraelce i za Palestince.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ponovno je poručio da „palestinska država neće nastati“ te optužio zapadne zemlje da „nagrađuju terorizam“. Slično mišljenje iznijele su i izraelska vlada i Washington, podsjećajući na napad Hamasa od 7. listopada 2023. u kojem je ubijeno 1.200 ljudi, a 251 osoba oteta.

Predsjednik Palestinske samouprave Mahmoud Abbas pozdravio je val priznanja, naglasivši da će ono pomoći da „Palestina živi rame uz rame s Izraelom u miru, sigurnosti i dobrosusjedstvu“. Palestinski veleposlanik u Londonu Husam Zomlot izjavio je da je riječ o „ispravljanju povijesne nepravde“ i „neotuđivom pravu palestinskog naroda“.

U Velikoj Britaniji odluka je izazvala podjele. Konzervativni čelnici opisali su potez kao „katastrofalan“, dok je vođa Liberalnih demokrata Sir Ed Davey izjavio da je odluka „davno zakašnjela“. Obitelji talaca u Gazi kritizirale su premijera tvrdeći da je riječ o „izdaji“ dok 48 ljudi i dalje ostaje u zatočeništvu.

Situacija na terenu ostaje dramatična. Prema podacima ministarstva zdravstva u Gazi, u posljednja 24 sata poginula je 71 osoba, a više od 300 ranjeno u izraelskim napadima. UN procjenjuje da je u gotovo dvije godine sukoba ubijeno više od 65.000 ljudi, a preko 90 % Pojasa Gaze razoreno.

Britanski ministri ističu da je nastavak izgradnje izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali – ilegalnih prema međunarodnom pravu – bio ključan čimbenik u odluci o priznanju Palestine.

Palestinu je do sada priznalo 147 država članica UN-a, no ona i dalje nema međunarodno dogovorene granice ni službeno mjesto u Ujedinjenim narodima – što može odobriti samo Vijeće sigurnosti, gdje SAD ima pravo veta.

Unatoč tome, sve veći broj država koristi priznanje Palestine kao politički signal. Paralelno, neke zapadne zemlje uvode ili razmatraju sankcije protiv Izraela. Nizozemska, Španjolska i Irska posljednjih su tjedana čak najavile bojkot Eurosonga ako Izrael bude smio sudjelovati iduće godine.

Sam Netanyahu priznao je prošlog tjedna da se Izrael nalazi u svojevrsnoj međunarodnoj izolaciji i da će morati „prilagoditi vlastitu ekonomiju“ novim okolnostima.

Foto: Pixabay