Dok su svjetski čelnici stigli u New York na godišnje zasjedanje Opće skupštine Ujedinjenih naroda, organizacija obilježava 80. obljetnicu svoga osnutka. Umjesto slavljeničkog raspoloženja, atmosferu obilježavaju ratovi, humanitarne krize i financijski problemi koji dovode u pitanje samu relevantnost UN-a.
Svečanost u povijesnoj dvorani Opće skupštine održana je u prigušenom svjetlu i plavoj atmosferi, kao simboličan podsjetnik na trenutak kada je 1945. potpisana Povelja UN-a. Predsjednica Skupštine Annalena Baerbock prisjetila se kako je organizacija nastala nakon dva svjetska rata i holokausta, kao obećanje da će čovječanstvo učiti iz svojih najmračnijih poglavlja.
“No sati su ponovno mračni,” upozorila je, spominjući krize u Gazi, Ukrajini, Sudanu i Haitiju te “nefiltriranu mržnju na internetu”.
Glavni tajnik António Guterres podsjetio je da su prvi djelatnici UN-a bili ljudi s “vidljivim ranama rata” te da su dobro znali kako je mir “najhrabriji i najpraktičniji cilj kojem čovječanstvo može težiti”. Upozorio je, međutim, da su temeljna načela UN-a danas pod većim napadom nego ikada: civili su meta sukoba, međunarodno pravo se krši, siromaštvo i glad rastu, a klimatska kriza se produbljuje.
“Ne smijemo samo braniti Ujedinjene narode – moramo ih i osnažiti,” poručio je, pozvavši međunarodnu zajednicu da “s jasnoćom, hrabrošću i uvjerenjem” ispuni obećanje mira.
No, iza svečanih riječi krije se ozbiljna financijska kriza. Organizacija se suočava s manjkom sredstava zbog kašnjenja ili izostanka uplata članica, a najviše zbog rezova Sjedinjenih Država, dosad najvećeg donatora. Novi proračun za 2026. predviđa smanjenje troškova od oko 500 milijuna dolara, što znači rezove od 15 posto i gubitak gotovo petine radnih mjesta, uključujući i rezanje mirovnih misija.
“UN je u svojevrsnom slobodnom padu,” ocijenio je Richard Gowan iz International Crisis Groupa, dodavši da predstojeći tjedan neće donijeti rješenja, ali će pokazati razmjere problema.
Geopolitičke podjele dodatno opterećuju rad organizacije. Vijeće sigurnosti, zaduženo za mir i sigurnost, već je dugo blokirano neslaganjima velikih sila. Ove godine u središtu pozornosti bit će rat u Ukrajini i izraelska ofenziva u Gazi. Na posebnoj konferenciji koju organiziraju Francuska i Saudijska Arabija, pitanje palestinske državnosti ponovno će dominirati raspravama. Očekuje se da će Francuska službeno priznati Palestinu, pridružujući se većini članica UN-a. Australija, Britanija i Kanada to su učinile samo dan ranije. SAD i Izrael snažno se protive tom potezu, uz upozorenje da bi on mogao “ojačati Hamas i izazvati izraelski odgovor”.
Veliku pažnju privući će i povratak Donalda Trumpa na govornicu UN-a. Njegov mandat obilježen je povlačenjem SAD-a iz brojnih međunarodnih sporazuma, uključujući i Pariški klimatski sporazum, te značajnim rezanjem američkog doprinosa UN-u. Diplomati će pomno pratiti njegov govor u utorak, tražeći znakove hoće li SAD pod njegovim vodstvom obnoviti suradnju ili nastaviti politiku jednostranih poteza.
Unatoč krizama i skepticizmu, Guterres je na proslavi jubileja branio naslijeđe UN-a: “Slavimo ne samo ono što smo postigli – već i ono što je još pred nama.”
Izvor: Ujedinjeni narodi
Foto: Pixabay