U redovni promet pušten prvi baterijski vlak u Europi

Željeznički kolodvor u Splitu postao je jučer svjedokom trenutka koji će možda obilježiti novu eru javnog prijevoza ne samo u Hrvatskoj, već i na europskoj razini. Na relaciju Split – Kaštel Stari – Split u redovni promet je uveden prvi baterijski vlak u Hrvatskoj, a i prvi takve vrste u Europi. Ovaj događaj nije samo lokalni prometni pomak, već jaka simbolična poruka u kontekstu dugo očekivane obnove i modernizacije hrvatske željezničke mreže.

Svečanom prigodom, na kojoj su bili prisutni državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek, župan Blaženko Boban te čelnici HŽ Putničkog prijevoza i tvrtke Končar, potvrđen je strateški zaokret prema zelenim tehnologijama i jačanju prigradske povezanosti.

„Tihi revolucionar“ s 113 sjedećih mjesta

Novi vlak, proizveden od strane Končara u sklopu projekta „Primjena zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prijevozu“, predstavlja vrhunac suvremene mobilnosti. Pogonjen isključivo baterijama koje se pune na specijalno izgrađenim punionicama, vlak nema izravnih emisija, a njegova bešumna vožnja dodatno smanjuje buku okoliša. S 113 sjedećih mjesta, potpunom prilagodnošću osobama s invaliditetom, prostorom za bicikle, besplatnim Wi-Fi-om i suvremenim sustavima informiranja, nudi kvalitetu koja bi trebala privući putnike s užurbanih cestovnih pravaca.

Više od jednog vlaka: nova mreža i ulaganja

Uvođenje ovog vozila nije izolirani potez. Ono prati značajno proširenje ponude. HŽ Putnički prijevoz uvodi čak 14 novih prigradskih linija na istoj relaciji, te otvara dvije nove postaje u Solinu i Svetom Kaju. Dnevno će biti 45 polazaka, što predstavlja revolucionarno poboljšanje frekvencije za putnike u splitskoj aglomeraciji.

„Cilj je rasterećenje cestovnog prometa i poticanje građana na korištenje javnog prijevoza,“ istaknuo je župan Blaženko Boban, podsjetivši da je željeznički prijevoz već besplatan za umirovljenike, studente i osobe s invaliditetom.

Projekt, vrijedan 17,1 milijun eura, financira se sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, što ga smješta u širi okvir europskih ulaganja u održivu infrastrukturu.

Šira slika: Je li ovo „željeznička renesansa“?

Državni tajnik Žarko Tušek ovaj je događaj proglasio simbolom „ravnomjernog razvoja Hrvatske“ i modernizacije koja slijedi velika ulaganja u cestovnu infrastrukturu. Njegove riječi – „došao je red na željeznicu“ – odjekuju posebno snažno u regiji gdje je željeznička veza s unutrašnjošću desetljećima bila sinonim za zaostatak.

Podaci koje je iznio predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić idu u prilog optimizmu: očekuje se rast od 6-7% broja putnika u županiji, što bi ukupno doseglo oko pola milijuna u 2025. godini. Ukić je Splitsko-dalmatinsku županiju stavio u fokus razvojnih planova.

Puštanje baterijskog vlaka u Split jeste nedvojbeno važan i pionirski korak. On pokazuje tehnološki kapacitet domaće industrije (Končar) i usmjerava prometnu politiku prema održivosti. Međutim, prava „renesansa“ hrvatskih željeznica tek treba doći. Ona će se mjeriti ne po jednom, koliko god inovativnom vlaku, već po sustavnoj obnovi pruga (posebno onih ključnih, poput Corridora Vc), redovitosti i pouzdanosti voznog reda na svim relacijama, te povezivanjem svih dijelova zemlje u brži, moderniji i atraktivniji željeznički sustav.

Je li zapravo prvi?

Iako Italija zapravo nosi titulu prvog komercijalnog baterijskog vlaka u Europi sa svojim “Blues” modelima, Split zapravo ima nešto drugačije – i u jednom ključnom aspektu možda i revolucionarnije: Hrvatski Končarev vlak nije prvi u Europi koji koristi baterije, ali jest prvi koji se u redovni promet upušta isključivo oslanjajući se na tu tehnologiju, bez ikakve dizelske sigurnosne mreže! Ova tehnička odluka čini ga jakim simbolom budućnosti i hrabrim eksperimentom na putu prema potpuno dekarboniziranom prijevozu.

U svakom slučaju, Split je dobio ekološki vlak budućnosti. Vrijeme će pokazati je li ovo uistinu prva lokomotiva šire preporodene željezničke mreže, ili samo točka u dugom putu ka njenom oporavku. Njegova autonomija od gotovo 200 kilometara pokazuje da se “zelena renesansa” hrvatskih željeznica ne ogleda samo u broju novih vozila, već u tehnološkom skoku koji ih pokreće. Ovaj trenutak nije samo lokalna pobjeda; to je važan glas Hrvatske u široj europskoj priči o transformaciji željeznice, koja polako napušta dizelsku prošlost i ispituje različite puteve (baterijski, vodikovi, elektrificirani) ka održivoj budućnosti. Pravo pitanje sada nije tko je bio prvi, već kako će ovaj tihi pionir iz Splita potaknuti sljedeći val inovacija na hrvatskim i europskim prugama.

Foto: Pixabay