Slovenski premijer Robert Golob iznenadio je političku javnost prijedlogom referenduma o članstvu Slovenije u NATO-u, što je izazvalo val reakcija unutar njegove vlastite koalicije i među oporbenim strankama.
Sve je započelo kada je parlament u Ljubljani usvojio prijedlog stranke Levica, Golobovog koalicijskog partnera, o savjetodavnom referendumu kojim bi se obrambena potrošnja povećala na 3% BDP-a do 2030. godine. Golobova Stranka slobode glasala je protiv prijedloga, jer je premijer prethodno na NATO summitu u Haagu podržao još ambiciozniji cilj – izdvajanje 5% BDP-a do 2035. godine.
Kriza u koaliciji eskalirala je kada su se centristički Socijaldemokrati priklonili oporbi i glasali za održavanje referenduma. Uslijedilo je Golobovo iznenađenje: najava referenduma o samom članstvu u NATO-u.
„Postoje samo dva puta: ostajemo i plaćamo članarinu ili izlazimo. Sve ostalo je populističko zavaravanje građana,” izjavio je premijer.
Slovenija trenutno ulaže samo 1,29% BDP-a u obranu, što je među najnižim izdvajanjima u NATO-u, a godinama ne uspijeva doseći ni prethodni saveznički prag od 2%. Iako je novi cilj povećanja na 5% potpisan na međunarodnoj razini, domaća javnost o tome nikada nije ozbiljno raspravljala.
Eurozastupnik Matjaž Nemec iz Socijaldemokrata poručio je da je Golobova reakcija bila “emotivna i nestrateška”, te da premijer nije imao mandat prihvatiti novi NATO cilj. Naglasio je kako je upravo dogovoreni cilj od 3% bio jedini s kojim se stranka složila na razini vlade.
Zabrinutost ne dolazi samo iz političkih redova. Profesorica obrane Jelena Juvan s Ljubljanskog sveučilišta upozorava da je referendum o NATO-u izrazito rizičan potez: „Vlada se ponaša neodgovorno i kocka s budućnošću nacije, koristeći sigurnosnu politiku za rješavanje unutarnjih sukoba.”
Golobova eurozastupnica Irena Joveva, iz političke grupacije Renew Europe, tvrdi da se ne radi o paničnoj odluci: „Poziv na referendum je promišljen. Jasno nam je da građani možda nisu skloni većim izdvajanjima, ali prepoznaju važnost NATO-a za sigurnost zemlje.”
Iako je podrška članstvu u savezu među slovenskim građanima podijeljena – otprilike 50% ju trenutačno podržava – nijedna od većih stranaka, uključujući Golobovu i oporbenu SDS Janeza Janše, ne zagovara izlazak iz NATO-a. Jedina veća stranka koja to otvoreno traži je Levica.
Analitičari upozoravaju da bi referendum, iako savjetodavan, mogao imati ozbiljne posljedice. Ako građani odbace NATO, to bi moglo potaknuti destabilizaciju i pojačati vanjski utjecaj na zemlju. Referendumska kampanja o ključnom vanjskopolitičkom pitanju mogla bi, umjesto konsenzusa, dodatno polarizirati društvo.
Dok međunarodni partneri promatraju situaciju s oprezom, čini se da Slovenija ulazi u politički osjetljivo razdoblje u kojem nacionalna sigurnost postaje moneta za potkusurivanje u predizbornim borbama.
Foto: Pexels