Nula stupnjeva u tropima: Mraz na Kubi usred krize

U srcu tropske provincije Matanzas dogodilo se nešto što nitko živ nije vidio: temperature su pale na točno nula stupnjeva. Kubanski meteorološki zavod objavio je da je mjerna stanica Indio Hatuey u utorak zabilježila ovaj povijesni rekord, čime je oboren dosadašnji najniži rekord od 0,6 stupnjeva iz 1996. godine. Meteorolozi su izvijestili i o neuobičajenom prizoru – poljima prekrivenim injem u zemlji poznatoj po vječnom suncu.

Nagli pad temperature pripisuje se iznimno jakoj hladnoj fronti koja je gurnula polarni zrak iz Sjeverne Amerike sve do Kariba, što je posljedica iznimno hladnog vremena koje je nedavno pogodilo Sjedinjene Države.

Ovaj meteorološki fenomen dogodio se u najnezgodnijem trenutku za Kubu, koja se već nalazi u žarištu teške višestruke krize. Analitičari stanje opisuju kao “savršenu oluju” dugotrajnih unutarnjih problema, međunarodnih sankcija i novih geopolitičkih potresa. Nacionalno gospodarstvo kontrahiralo je za više od deset posto od 2019. godine, dok gotovo devet od deset Kubanaca živi u uvjetima ekstremnog siromaštva. Svakodnevni život obilježavaju nestašice, s vladinim racioniranjem osnovnih namirnica poput riže, jaja i piletine, te proizvoda prve potrebe kao što su sapun i pasta za zube. Ironija je posebno očita u činjenici da Kuba danas uvozi šećer i kavu, proizvode koji su nekada činili srce njezina izvoza.

Kronični nestanci električne energije, koji često traju po dvanaest sati dnevno, samo pogoršavaju očajničku situaciju. Ova kombinacija problema potaknula je masovan egzodus: otprilike četvrtina ukupnog stanovništva, oko 2,75 milijuna ljudi, napustila je otok od 2020. godine. Iznimno niske temperature samo su dodale novi sloj poteškoća stanovništvu koje se već suočava s nedostatkom odgovarajuće odjeće i grijanja, dok su poljoprivrednici zabrinuti za oštećenje usjeva.

Medunarodni odgovor na krizu bio je brz, ali obilježen geopolitičkim napetostima. Meksiko je najavio slanje humanitarne pomoći, ističući da “istražuje sve diplomatske kanale” kako bi Kubi mogao isporučiti i gorivo. S druge strane, Sjedinjene Države su pooštrile svoj pristup. Izvršna naredba koju je potpisao predsjednik Donald Trump prijeti carinskim mjerama zemljama koje isporučuju naftu na Kubu, iako je istovremeno izražena spremnost za dijalog s kubanskim čelništvom.

Ove diplomatske manevre odvijaju se na pozornici ozbiljnog energetskog šoka. Venezuela je, nakon nedavne američke intervencije, obustavila ključne isporuke nafte na Kubu. Time je Meksiko postao glavni dobavljač, ali se i te isporuce suočavaju s pritiskom. Analitički podaci upozoravaju da bi, bez hitnih dodatnih isporuka, rezerve goriva na Kubu mogle biti potpuno iscrpljene u roku od tri tjedna.

Unatoč ovim izazovima, neki promatrači ističu izdržljivost kubanskog naroda i napore vlade da ubrza razvoj obnovljivih izvora energije kao dio rješenja za energetsku neovisnost. Međutim, konsenzus među većinom analitičara jest da su duboke političke i ekonomske reforme ključne za zaustavljanje urušavanja gospodarstva i društva. Dok se tropska zima nastavlja, povijesni hladni val samo je pojačao teškoće s kojima se suočava ovaj karipski otok, stavivši na kušnju njegovu otpornost na način koji se nikada prije nije vidio.

Foto: Pixabay