Kuba otvara tržišta stranom kapitalu: Najveći zaokret u godinama

Sa zanimanjem su se iščekivale najave kubanskog ministra vanjske trgovine Óscara Péreza-Olive Frage na otvaranju Investicijskog foruma u sklopu Sajma u Havani, najvažnije kubanske burze robe. Kuba otvara svoje gospodarstvo stranom kapitalu kao nikada do sada. Pred okupljenim gospodarskim delegacijama i poduzetnicima iz cijeloga svijeta, ministar je najavio paket mjera koji predstavlja promjenu paradigme.

Kuba se već nekoliko godina nalazi u dubokoj ekonomskoj krizi. Glavni razlozi su pad turizma i donositelja deviza, uslijed pandemije koronavirusa, kao i politika američke blokade, koja predstavlja drugi najduži embargo u povijesti Ujedinijenih naroda i koji traje preko 60 godina. Također, javna infrastruktura i osnovna državna skrb propadaju, a i višesatni prekidi struje svakodnevna su pojava. Zemlja mora uvoziti većinu svojih prehrambenih namirnica, kao i gorivo te rezervne dijelove za zastarjele termoelektrane.

Najdalekosežniji korak otvaranja do sada

Kako bi osigurala prijeko potrebne devize, Kuba je posljednjih godina postupno “dolarizirala” svoje gospodarstvo: od maloprodaje, preko državnih uvoznih poduzeća, benzinskih postaja pa sve do turističkog sektora. Taj proces djelomične dolarizacije nastavit će se, naglasio je Pérez-Oliva pred okupljenim poduzetnicima i najavio da će se za određenu robu i usluge ubuduće plaćati u devizama, no druge detalje nije iznosio.

No, zato je objavio čitav niz mjera “kako bi strana ulaganja funkcionirala dinamičnije, s više povjerenja i većom financijskom autonomijom”. Ovaj ekonomski zaokret najdalekosežniji je korak otvaranja kubanskog gospodarstva u posljednjih nekoliko godina.

Poboljšani uvjeti

Kuba se stranom kapitalu otvorila i prije više od desetljeća, kako bi pokrenula gospodarstvo i u zemlju donijela nove tehnologije. Krajem 2013. nedaleko Havane osnovana je posebna razvojna zona Mariel s posebno povoljnim carinskim i poreznim propisima. Godinu dana kasnije na snagu je stupio novi zakon o stranim ulaganjima. No rezultati su izostali: Dugotrajni postupci odobravanja, birokratski uvjeti, ali i pooštrene američke sankcije spriječile su strane tvrtke da u većem obimu ulažu na Kubi.

Sada Havana poboljšava okvirne uvjete: Pérez-Oliva najavio je “jednostavnije, fleksibilnije i transparentnije postupke za strane ulagače”. Oni će ubuduće imati mogućnost preuzimanja neiskorištenih industrija i proizvodnih pogona, “kako bi ulagač mogao uložiti, pokrenuti poslovanje, koristiti ga u dogovorenom razdoblju, ostvariti dobit, a zatim taj pogon vratiti državi na korištenje i iskorištavanje”, skicirao je ministar. Temeljni cilj je, uz pomoć stranih ulagača, povećati nacionalnu proizvodnju, proširiti izvoz i zamijeniti uvoz.

Proizvodnja hrane u fokusu

“Nije tajna da su dva najvažnija uvozna artikla Kube gorivo i hrana. A velik dio hrane koju uvozimo mogao bi se proizvoditi na Kubi”, rekao je Pérez-Oliva. Zato u pilot-projektu u najzapadnijoj kubanskoj pokrajini, Pinar del Río, vijetnamsko poduzeće trenutno uzgaja rižu na poljoprivrednim površinama koje im je ustupila kubanska država. Nakon dobrih rezultata, model bi se trebao proširiti i na druge dijelove zemlje. I model započet ove godine, davanje hotela u zakup međunarodnim hotelskim lancima čime im se daje veća operativna sloboda, mogao bi imati uzorni karakter, objasnio je ministar.

Osim toga, Kuba otvara svoj bankarski i financijski sektor stranom kapitalu. Iako Pérez-Oliva nije iznosio pojedinosti, najavio je novi instrument financiranja. S obzirom na visoku razinu duga, Havana nudi stranim ulagačima “SWAP-ove” za zamjenu obveza za privremeno ustupanje prihoda od imovine. Cilj mjere je pristup novim izvorima financiranja i svježim deviznim prihodima.

Korak u pravom smjeru?

Kubanski ekonomisti ističu da su strana ulaganja trenutno jedini način da zemlja dođe do vanjskih izvora financiranja, budući da zbog visokih dugovanja ne funkcioniraju ni krediti ni druge varijante. Smatraju da je upravo na tom polju potrebno učiniti više kako bi se pokrenule postojeće obveze koje već dugo miruju.

Najavljene mjere mnogi vide kao korak u pravom smjeru, posebno pozitivno ocjenjuju skraćivanje postupaka odobravanja što potvrđuje postojanje određene volje za promjenama. Ipak, mnogi upozoravaju da je potrebno više kako bi se postigao napredak. Strani ulagači koji dolaze na Kubu suočavaju se s pritiskom američke vlade, a iako najavljene mjere razrješavaju čitav niz prepreka za kubansko gospodarstvo, one nisu dovoljne s obzirom na trenutno stanje.

Čeka se provedba

Kao primjer nedovoljnih poteza navodi se državna agencija za posredovanje pri zapošljavanju koju se moglo ukinuti, no to se nije dogodilo. Strane tvrtke na Kubi dugo su se žalile da smiju zapošljavati radnike isključivo preko te agencije. Sada je ta praksa donekle fleksibilizirana: agencija ostaje, ali tvrtke ubuduće mogu same izravno zapošljavati radnike i isplaćivati im nagrade u američkim dolarima.

Predstavnici njemačkih tvrtki, primjerice, smatraju da to donekle olakšava stvari, a najave vide kao očit odgovor na duboku krizu. Po njihovom mišljenju, one pokazuju fleksibilnost i volju za reformama, no treba pričekati i vidjeti kako će se sve točno oblikovati.

Oprezno optimistični su i predsjednici njemačko-kubanskih zajedničkih poduzeća koji ističu problem gubitka zaposlenika u korist privatnih tvrtki zbog boljih plaća. Zbog agencije za zapošljavanje bili su ograničeni, no sada se to može promijeniti zahvaljujući mogućnosti boljeg plaćanja kroz nagrade. Ipak, mnoga pitanja ostaju otvorena, a ključno je vidjeti kako će se najave provesti u djelo.

Izvor: DW

Foto: Pexels