Bugarski premijer podnio ostavku nakon masovnih prosvjeda

Bugarski premijer Rosen Željazkov podnio je ostavku svoje vlade nakon manje od godinu dana na vlasti, uslijed tjedana masovnih uličnih prosvjeda zbog ekonomskih politika i percipiranog neuspjeha u borbi protiv korupcije.

Željazkov je svoju ostavku objavio na televiziji neposredno prije nego što je parlament trebao glasovati o opozivnom prijedlogu oporbe, a uoči ulaska zemlje u eurozonu 1. siječnja.

“Naša koalicija se sastala, razgovarali smo o trenutnoj situaciji, izazovima s kojima se suočavamo i odlukama koje moramo odgovorno donijeti”, izjavio je premijer. “Naša je želja biti na razini koju društvo očekuje. Vlast proizlazi iz glasa naroda.”

Nakon sastanka čelnika vladajućih stranaka, kasnije je dodao: “Ljudi svih dobi, etničkih skupina i vjera izjasnili su se za ostavku [vlade]. Tu građansku energiju treba podržati i potaknuti.”

Desetci tisuća Bugara okupili su se u srijedu navečer u glavnom gradu Sofiji i desecima drugih gradova diljem zemlje u najnovijem nizu prosvjeda koji daju oduška rastućem nezadovoljstvu javnosti.

Prosvjednici su skandirali “Ostavka” i nosili natpise “Dosta mi je!” s karikaturama političara.

24-godišnja prodavačica Gergana Gelkova izjavila je za AFP da se pridružila prosvjedu jer je raširena korupcija postala “nepodnošljiva”.

Studenti sa sveučilišta u Sofiji pridružili su se masovnom prosvjedu u glavnom gradu za koji su bugarski mediji procijenili, na temelju snimki dronom, da je okupio više od 100.000 ljudi u zemlji od nešto manje od 7 milijuna stanovnika.

Slični prosvjedi održani su prošlog tjedna, a pokrenuti su vladinim proračunskim planovima za povećanje poreza, više doprinosa za socijalno osiguranje i povećanje državne potrošnje. Vlada je kasnije povukla nacrt proračuna za 2026. godinu.

Prosvjednici su nesretni proračun označili kao prikriveni pokušaj maskiranja raširene korupcije, koju uzastopne vlade nisu uspjele iskorijeniti, te su proširili svoje zahtjeve pozivajući na smjenu desno-centrističke vlade.

Predsjednik Rumen Radev također je pozvao vladu na ostavku, napisavši na svojoj Facebook stranici: “Između glasa naroda i straha od mafije. Slušajte trgove!”

Radev će sada zatražiti od stranaka u parlamentu da pokušaju formirati novu vladu. Ako, kako se čini vjerojatnim, u tome ne uspiju, sastavit će prijelaznu upravu koja će voditi zemlju do novih izbora – osmih u četiri godine.

Najsiromašnija zemlja EU-a pogođena je političkom nestabilnošću i neizvjesnošću, a analitičari kažu da je nisko povjerenje u nacionalne institucije i lidere pogoršano strahovima od viših cijena dok se Bugarska priprema za uvođenje eura.

Europska komisija više je puta upozoravala na propuste u vladavini prava u Bugarskoj, navodeći u srpnju u izvješću da je razina percipirane neovisnosti pravosuđa “vrlo niska”, a strategija zemlje za borbu protiv korupcije “ograničena”.

Dobromir Živkov, direktor sociološke agencije Market Links, rekao je da je bugarsko društvo “u širokom jedinstvu protiv modela upravljanja”, dodajući da je nagli pad povjerenja u ministre i zastupnike “još jedan pokazatelj teške političke i institucionalne krize”.

Bugarska je pri dnu Europskog indeksa percepcije korupcije koji održava Transparency International. Na izbore je izašla sedam puta od velikih antikorupcijskih prosvjeda 2020. protiv Bojka Borisova, trostrukog bivšeg premijera.

Borisovljeva konzervativna stranka GERB završila je kao najveća na posljednjim izborima prošle godine i formirala sadašnju koalicijsku vladu u siječnju, s Željazkovom, bivšim ministrom prometa i visokim dužnosnikom GERB-a, na čelu.

Prosvjednike posebno ljuti Deljan Pejevski, bivši medijski mogul čija je stranka DPS – Novi početak jedna od nekoliko frakcija iz cijelog političkog spektra koje podupiru Željazkovu manjinsku vladu.

Pejevski, na kojeg su SAD i UK zbog navodne korupcije, podmićivanja i pronevjere, optužen je da utječe na vladinu politiku u korist oligarha. On je odbacio sve optužbe za nedjela.

Izvor: Guardian

Foto: Pixabay, Screenshot Facebook