Angola posthumno odlikovala Josipa Broza Tita

Predsjednik Angole João Manuel Lourenço posthumno je odlikovao bivšeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita Ordenom časti Republike Angole, jednim od najviših državnih priznanja u zemlji. Tokom svoje političke karijere, Josip Broz Tito aktivno je podržavao pokrete za oslobođenje afričkih zemalja od kolonijalne vlasti. Tako je i Jugoslavija, kao predvodnica Pokreta nesvrstanih, odigrala značajnu ulogu u podršci antikolonijalnim naporima diljem kontinenta. Nagradu je prekjučer primio u glavnom gradu Angole, Luandi, potpredsjednik Vlade Srbije i ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić. Predstavljao je predsjednika Aleksandra Vučića na centralnoj svečanosti posvećenoj 50. godišnjici neovisnosti Angole.

Nakon svečane parade u Memorijalnom kompleksu António Agostinho Neto, Dačić je naglasio da su Srbija, a prije toga Jugoslavija i Angola oduvijek bili bliski partneri. Napomenuo je da je dodjela ordena pola stoljeća nakon neovisnosti priznanje doprinosa Tita i bivše Jugoslavije borbi Angole za oslobođenje. „To potvrđuje snagu naših bilateralnih odnosa i značajnu pomoć koju je Jugoslavija pružila: od obuke osoblja, preko obrazovanja i stipendija, do vojne pomoći“, izjavio je Dačić. Naime, Jugoslavija je, pod vodstvom Josipa Broza Tita, bila jedan od utemeljitelja i najaktivnijih članova Pokreta, zagovarajući suradnju zemalja izvan blokova. Tako je Angola nakon stjecanja neovisnosti, kao zemlja Globalnog juga bila prirodni član ovog Pokreta. Njezina lijeva vlada tražila je međunarodnu potporu i legitimitet, a Pokret nesvrstanih bio je važna platforma za to.

Josip Broz je podržao angolsku borbu za slobodu od portugalskog kolonizatora priznavši nezavisnost Angole odmah prvi dan nakon njenog proglašenja 1975. godine. Jugoslavija je također financijski podržavala Angolu financirajući školstvo u toj zemlji. No, kad je Angola izborila samostalnost, odmah je izbio novi rat – onaj građanski, oko toga kakvo uređenje nova država treba imati. S jedne strane su bili nacionalisti koji su htjeli tržišnu ekonomiju, a s druge strane komunisti. Iako Jugoslavija nije bila izravno uključena u Angolski građanski rat, njezina pozicija unutar Pokreta nesvrstanih činila ju je važnim glasom u medijaciji i zagovaranju dekolonizacije i samoodređenja naroda — načela koja su bila ključna za angolske borce za neovisnost.

Foto: Pixabay