Hod za slobodu u Rijeci: prosvjed protiv “Hoda za život”

Inicijativa Građanke i građani Rijeke zajedno s udrugom PaRiter danas je organizirala Hod za slobodu, prosvjed pod motom “za život bez prisile, za slobodu izbora”, koji se održao paralelno s Hodom za život. Okupljanje je bilo u 9:45 na Jadranskom trgu, hod je započeo u 10:00 sati, a krajnja točka bila je Park oslobođenja na Delti, gdje se prosvjed završio mirovnim skupom.

Organizatori su feminističke i građanske organizacije koje zagovaraju prava na izbor, rodnu ravnopravnost, tjelesnu autonomiju, te se protive fašizmu i obaveznom vojnom roku. Smatraju da, pod plaštom “poštivanja svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti”, Hod za život zagovara zabranu pobačaja i kontrolu nad tijelima žena.

Među sudionicima su bile javne osobe lijevog spektra — riječki političari poput gradonačelnice Ive Rinčić, gradske vijećnice Sandre Krpan te Viškovićkog vijećnika Bojana Kurelića.

Prosvjednici su nosili razne transparente i slogane kojima su izražavali svoje stavove, među kojima su „Svog tijela gospodarica”, „Dolje rat i patrijarhat”, „Gase vrtiće, režu plaće, našu djecu u rat slat će”, „Moje tijelo, moj izbor”, pa i provokativnije poruke poput: „To vam je small dick energy”.

Govornici su tijekom skupa upozorili da se država i Crkva ne bi trebali miješati u odluke pojedinaca vezane uz vlastito tijelo, te su istaknuli zahtjev za većom zaštitom ugroženih skupina i većom socijalnom pravdom.

Novi List navodi da je tijekom prosvjeda spomenuta zastava Hoda za život iz Siska — kako se tvrdi, ukradena te s obilježjima i natpisima uvredljive naravi. Organizatori su ljutnju usmjerili prema onima koji, prema njihovom mišljenju, u javnom diskursu zanemaruju pitanje ratova, militarizacije i šutnje pred globalnim nepravdama.

Od 2018. godine Rijeka je redovito poprište suprotstavljenih događanja – Hodova za život i prosvjeda protiv njih. Organizatori Hoda za slobodu ističu da socijalne, obrazovne i zdravstvene politike u Hrvatskoj nisu adekvatne suočavanju s rodnim, ekonomskim i drugim nejednakostima. U 2025. godini, prema njihovim riječima, svjedočimo pogoršanju tih nejednakosti, rastu militarizacije te šutnji o genocidu i globalnim nepravdama.