Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), sredinom 2024. godine Republika Hrvatska je ponovno zabilježila blagi porast broja stanovnika na 3 866 233. Ličko-senjska županija, iako prostorno najveća, nastavlja biti županija s najmanjim brojem stanovnika. Prema popisu iz 1991. godine, u ovoj županiji živjelo je više od 85.000 ljudi, no do 2022. taj broj se gotovo prepolovio te je pao na 42.578. Ipak, prema prošlogodišnjoj procjeni stanovništva objavljenoj, Ličko-senjska županija 2023. zabilježila je prvi porast nakon više od desetljeća, dosegnuvši brojku od 42.731 stanovnika, što je predstavljalo povećanje od 153 osobe ili rast od 0,36%, o čemu smo već i prošle godine izvijestili. Prošle godine, broj stanovnika najveće županije porastao je za čak 0,77% na 43.058.
Što se tiče prirodnog kretanja stanovništva, podaci dalje pokazuju negativan trend u Ličko-senjskoj županiji. U 2022. godini rođeno je 357 djece, dok je pretprošle godine taj broj pao na 348, a prošle na 346. Istovremeno, broj umrlih pretprošle godine iznosio je 812, što je rezultiralo negativnim prirodnim prirastom od 464 osobe. Godinu ranije, 2022., situacija je bila još gora – s 881 umrlih i negativnim prirodnim prirastom od 524 osobe. Prošle godine je bilo nešto manje umrlih (785) pa je negativni prirodni prirast iznosio 439 osoba.
Ovi podaci ukazuju na dugogodišnji (i nadregionalni) demografski problem, no stranim radnicima uzročen blagi porast stanovništva, uz smanjenje negativnog prirodnog prirasta, daju nadu u demografski oporavak, posebno u Ličko-senjskoj županiji. Osim nje, povećanje ukupnog broja stanovnika ostvarili su i Istarska županija, u kojoj je, u odnosu na procjenu prethodne godine, ostvaren relativni porast od 1,66%, Zadarska županija (1,27%), Zagrebačka županija (1,14%), Splitsko-dalmatinska županija (0,62%), Dubrovačko-neretvanska županija (0,47%), Grad Zagreb (0,41%), Primorsko-goranska županija (0,25%), Varaždinska županija (0,17%) i Međimurska županija (0,01%). U ostalim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Požeško-slavonskoj županiji (-1,51%), Virovitičko-podravskoj županiji (-1,27%) te Vukovarsko-srijemskoj županiji (-1,15%).
Foto: Pexels