Opća skupština UN-a je usvojila rezoluciju kojom poziva SAD da ukinu embargo protiv Kube: „62-godišnja blokada je zločin genocida“, poručuje Havana.
New York – Opća skupština Ujedinjenih naroda ponovno je izglasala rezoluciju kojom poziva Sjedinjene Američke Države da okončaju dugogodišnji ekonomski, trgovinski i financijski embargo protiv Kube. Rezoluciju je podržala velika većina država članica – od 193 prisutnih, 187 glasalo je za, dok su dvije zemlje (SAD i Izrael) bile protiv, a Moldavija se suzdržala od glasanja.
Kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodríguez Parrilla ovom je prilikom osudio embargo koji traje više od šest desetljeća, nazvavši ga „trgovačkim ratom“ i „zločinom genocida“. Parrilla je opisao embargo kao “očigledno, masovno i sustavno kršenje ljudskih prava kubanskog naroda” te naglasio da je riječ o najopsežnijem sustavu jednostranih prisilnih mjera ikada primijenjenom protiv neke zemlje. Podsjetio je kako Opća skupština UN-a od 1992. godine svake godine donosi istu rezoluciju, apelirajući na ukidanje embarga koji je nanio ogromnu gospodarsku i društvenu štetu Kubi.
„Dopustite Kubi da živi u miru,“ naglasio je Parrilla, ističući posljedice embarga na svakodnevni život Kubanaca. Od 18. do 23. listopada, kako je opisao, kubanske obitelji su često bile bez električne energije, dok su bolnice radile u uvjetima nužde, škole obustavile nastavu, a mnoga poduzeća prekinula svoje aktivnosti. Kuba također teško nabavlja gorivo i rezervne dijelove potrebne za održavanje infrastrukture, kao posljedica pooštrenih mjera SAD-a od 2019. godine. Prema kubanskim procjenama, embargo je zemlji prouzročio ukupne gubitke od 1,499 bilijuna dolara, što predstavlja ozbiljan udarac za kubansko gospodarstvo i standard života.
Sjedinjene Američke Države, pak, opravdavaju embargo kao pritisak na kubanske vlasti zbog, kako navode, kršenja ljudskih prava. Američki predstavnik u UN-u izjavio je da SAD stoji uz kubanski narod te istaknuo da su sankcije dio šire strategije koja uključuje promicanje demokracije i ljudskih prava. Američki dužnosnik naveo je kako je u kubanskim zatvorima više od 1.000 političkih zatvorenika, među kojima je više od 700 uhićeno tijekom velikih prosvjeda 11. srpnja 2021. godine. Naglasio je i da su sankcije djelomično ublažene za osnovne potrebe, poput hrane i lijekova, koje se i dalje mogu uvoziti na Kubu.
Uz Kubu, mnoge države članice UN-a također su izrazile nezadovoljstvo američkim embargom. Predstavnica Bolivije upozorila je da se ignoriranjem godišnjih rezolucija Opće skupštine pokazuje nepoštovanje prema multilateralizmu, dok je predstavnik Irana embargo nazvao „ekonomskim terorizmom“. Iranski diplomat istaknuo je da takve sankcije pod izlikom promicanja demokracije predstavljaju najdugotrajniji sustav jednostranih mjera protiv jedne zemlje, usporediv s vojnom blokadom, koja je zabranjena suvremenim međunarodnim pravom.
Slične stavove iznijela je i Europska unija, koja je glasovala za rezoluciju, navodeći kako embargo ometa provedbu ekonomskih reformi na Kubi koje bi mogle donijeti koristi kubanskom narodu. EU je najavila nastavak suradnje s Kubom u područjima poput ljudskih prava i potencijalnih gospodarskih projekata.
Predstavnik Istočnog Timora pohvalio je Kubu za međunarodnu solidarnost, uključujući medicinsku pomoć drugim zemljama, te pozvao na suradnički pristup između Kube, SAD-a i međunarodne zajednice, kako bi se postigao pravedan i održiv ishod za sve strane.
Blokada Kube, prema riječima njezinih predstavnika, koči gospodarski napredak, unazađuje zdravstveni sustav i otežava život stanovnicima, zbog čega Kuba još jednom apelira na međunarodnu zajednicu za prekid ovog dugotrajnog embarga koji, kako naglašavaju, ugrožava temeljna ljudska prava.
Izvor: Ujedinjeni narodi
Foto: Pexels