70. obljetnica Austrijskog državnog ugovora: Neispunjena obećanja prema slovenskoj i hrvatskoj manjini?

Na današnji dan, prije točno 70 godina, potpisan je Austrijski državni ugovor – povijesni dokument kojim je Austrija ponovno stekla suverenitet nakon desetljeća savezničke okupacije. Iako je Drugi svjetski rat završio još 1945., sporazum je postignut tek 1955. godine, ponajviše zbog napetosti Hladnog rata i neslaganja među pobjedničkim silama oko budućeg statusa Austrije. Ključni uvjet Sovjetskog Saveza za povlačenje bio je austrijska neutralnost, na što je Beč naposljetku pristao. Time su stvoreni uvjeti za povratak neovisnosti – ali i za preuzimanje međunarodnih obveza, uključujući zaštitu slovenskih i hrvatskih manjina. Sedam desetljeća kasnije, međutim, mnogi pripadnici tih zajednica upozoravaju da prava zajamčena člankom 7. Ugovora – poput obrazovanja na materinskom jeziku, dvojezičnih natpisa, službene upotrebe jezika, prava na vlastite institucije i zabrane diskriminacije – i dalje ostaju djelomično ili potpuno neispunjena.

Slovenci u Koruškoj i Hrvati u Gradišću već desetljećima upozoravaju na sustavno zanemarivanje ovih prava od strane austrijskih vlasti. Najvidljiviji primjer je pitanje dvojezičnih tabli. Iako je dogovorom iz Klagenfurta 2011. predviđeno postavljanje 150 do 160 natpisa, to je daleko ispod procijenjenih 400 koji bi odgovarali stvarnom broju stanovnika s pravom na jezično priznanje – što jasno pokazuje da se provedba manjinskih prava i dalje svjesno odgađa. U praksi, manjinski jezici ostaju potisnuti iz javne uprave, pravosuđa i obrazovnog sustava. Gradišćanskim Hrvatima, primjerice, hrvatski jezik je priznat kao službeni tek krajem 1980-ih nakon dugotrajne pravne borbe. Danas se koristi tek djelomično, a broj škola s nastavom na hrvatskom jeziku ostaje nedostatan.

Uz praktične prepreke, prisutna je i pravna kontroverza. Slovenska diplomacija ističe da je Austrijski državni ugovor ne samo temelj za prava njihove manjine u Austriji, već i važan međunarodnopravni instrument. No austrijske vlasti ponekad dovode u pitanje pravni kontinuitet Slovenije kao ugovorne strane, što dodatno otežava dijalog i nadzor nad provedbom obveza. Unatoč tome, i Slovenija i Hrvatska, kao pravne sljednice bivše Jugoslavije, temeljem Bečke konvencije o sukcesiji ugovora i dalje polažu pravo na nadgledanje provedbe članka 7., u interesu svojih nacionalnih manjina.

U povodu 70. obljetnice Ugovora, predstavnici manjina, nevladine organizacije i pojedini europski dužnosnici pozivaju Austriju na dosljednu provedbu svojih međunarodnih obveza. Dvojezične table, obrazovanje i službena upotreba jezika nisu samo zakonsko pravo, već i pitanje kulturnog opstanka zajednica koje stoljećima žive na austrijskom tlu. Austrijski državni ugovor i dalje je jedno od ključnih jamstava za zaštitu nacionalnih manjina u Europi – ali ako se njegova načela ne provode u praksi, tada i ova obljetnica ostaje tek podsjetnik na propuštene prilike i neispunjena obećanja.

Foto: Pexels